Vlada RS je donijela rješenje kojim se Elektroprivredi RS dodjeljuje koncesija za izgradnju i korištenje ove dvije hidroelektrane , a preduzeće je sada dužno da uplati jednokratne naknade za ustupljeno pravo u iznosu od 1.163.718 KM za HE Foča i 1.232.172 KM za HE “Paunci”.
Direktor Petrović kazao je kako je siguran da će se ove hidroelektrane početi graditi do kraja 2019. godine te da je sve spremno za raspisivanje javnog poziva.
Foto: M. D./Klix.ba
Hidroelektrane Paunci i Foča trebale bi biti izgrađene zajedno s Elektroprivredom Republike Srbije. Struja koja se ovdje proizvede bit će usmjerena na izvoz.
Ukupna vrijednost ovih investicija je blizu 245 miliona eura. HE “Foča” bi trebalo da ima snagu blizu 44,15 megavata, a HE “Paunci” 43,25 megavata.
Foto: M. D./Klix.ba
Planirana lokacija brane HE Foča je udaljena oko 1,6 km uzvodno od Foče i na oko 10 km nizvodno od lokacije brane Buk Bijela, dok će HE Paunovci biti udaljena 10 km nizvodno od HE Foča.
Procijenjeno je da će HE Foča godišnje proizvoditi 175,8 Gwh struje, a HE Paunovci 166,9 Gwh.
Vlast Republike Srpske krije kakav je dogovor sklopila sa Srbijom oko HE ‘Buk Bijela’
U vlasti Republike Srpske na pomen privatizacije ERS-a tvrde da od toga nema ništa, ali ekonomisti smatraju da su zajedničke investicije upravo to, „privatizacija na mala vrata“
Vršilac dužnosti direktora „Elektroprivrede Republike Srpske“ (ERS) Luka Petrović krije detalje memoranduma potpisanog sa Srbijom u vezi sa stotine miliona maraka vrijednom izgradnjom hidroelektrana na Drini, te koliki će, na osnovu te investicije, Srbija imati udio u ERS-u.
REPUBLIKA SRPSKA17.09.2020 | 09:13

Naime, premijer Srpske Radovan Višković rekao je polovinom avgusta ove godine da je „nedavno potpisan memorandum o osnivanju zajedničkog preduzeća Republike Srpske i Srbije“, a po pitanju gradnje hidroelektrane „Buk Bijela“.
Višković detalje nije otkrio, a ranije je najavljivao da će pripremni radovi početi već u septembru, što se pokazalo netačnim. Ostalo je nedorečeno koliki će udio u ERS-u, odnosno u HE „Buk Bijela“, imati Srbija.
Da otkrije detalje ne želi ni Luka Petrović i na pitanja CAPITAL-a u vezi sa potpisanim memorandumom sa Srbijom ne odgovara, iako smo mu pitanja poslali prije skoro mjesec dana.
Osim što nema odgovora o HE „Buk Bijela“, kao zajednički projekti sa Srbijom spominjane su i gradnje HE „Foča“ i HE „Paunci“, ali ni oko realizacije tih projekata nema pomaka.
Podsjećamo, prije više od godinu dana poništena je ekološka dozvola za HE „Buk Bijela“ nakon što je Okružni sud Banjaluka donio presudu kojom se uvažava tužba „Arhus centra BiH“.
U februaru ove godine izdata je nova dozvola koja veži pet godina, ali su ekološka udruženja Sekretarijatu ESPOO konvencije podnijela žalbu protiv BiH zbog kršenja i izbjegavanja procedure o prekograničnoj procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje HE „Buk Bijela“.
Vlasti Republike Srpske i Srbije su početkom 2019. godine dogovorili zajedničku izgradnju HE “Foča” i “Paunci” a nedugo zatim, dogovorena je i zajednička gradnja HE “Buk Bijela”. Sve ukupno njihova vrijednost iznosi oko 850 miliona KM.
Da “Elektroprivreda Srbije” (EPS) planira kupovinu elektroprivreda u komšiluku i da je prva na listi “Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS), objavile su prije godinu dana beogradske “Večernje novosti”.
U vlasti Republike Srpske na pomen privatizacije ERS-a tvrde da od toga nema ništa, ali ekonomisti smatraju da su zajedničke investicije upravo to, „privatizacija na mala vrata“.
(Capital)
Podneta žalba protiv BiH zbog izgradnje HE „Buk Bijela“
Centar za životnu sredinu i “Aarhus centar” iz Bosne i Hercegovine (BiH) zajedno sa organizacijama “Green Home” i “Ozon” iz Crne Gore (CG) podneli su žalbu Sekretarijatu ESPOO konvencije (Konvencija o proceni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica) protiv BiH zbog kršenja i izbegavanja procedure o prekograničnoj proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje hidroelektrane (HE) „Buk Bijela“ na reci Drini.
Izgradnja HE „Buk Bijela“ instalisane snage od 93 MW planirana je na reci Drini, na teritoriji Republike Srpske, podsećaju u saopštenju iz tog centra.
“Aarhus centar” je još prošle godine osporio ekološku dozvolu za taj projekt, ali je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske potom ponovo izdalo. Akumulacija planirane elektrane će se protezati uzvodno, sve do granice sa Crnom Gorom i sada već postoje dokazi da će se, ukoliko dođe do gradnje tog objekta, ostvariti značajni negativni uticaj na ekosistem kanjona reke Tare, unutar Nacionalnog parka Durmitor.
Foto-ilustracija: Pixabay
„Resorno ministarstvo RS je nastavilo postupak izdavanja nove ekološke dozvole bez provođenja novog postupka procene uticaja na životnu sredinu, iako je Crna Gora izrazila svoju nameru da učestvuje u novoj prekograničnoj proceduri“, kazala je Nataša Kovačević iz udruženja “Green Home” (CG).
Pojasnila je da je time prekršena međunarodna ESPOO konvencija, zbog čega je, kako je istakla “od suštinske važnosti da Vlada Crne Gore hitno podnese prijavu o usaglašenosti ESPOO Sekretarijatu i traži stvarnu procenu potencijalne štete na životnu sredinu za HE Buk Bijela”.
Aleksandar Perović iz nevladine organizacije Ozon (CG) izrazio je zabrinutost zbog ovakvog odnosa vlasti u Bosni i Hercegovini, ali i zbog prilično pasivne uloge Vlade Crne Gore.
„Ovo bi moralo da se što pre promeni, jer se radi o projektu koji već godinama izaziva pažnju javnosti u obe zemlje. Nadam se da će ova zajednička inicijativa ekoloških nevladinih organizacija ka ESPOO Sekretarijatu postići cilj“, rekao je Perović.
Prema njegovim rečima, veoma je važno i da Vlada Crne Gore da konkretan doprinos, shodno pravima koje ima kao potpisnica te konvencije.