1502. godine – Rođen je Ugo Buonkompanjo, papa Grgur XIII od 1572. do 1585. godine. Reformisao je Julijanski kalendar (1582), koji je kasnije po njemu nazvan Gregorijanski.
1523. godine – Nakon pobede nad Dancima, Gustav Vasa proglašen je, kao Gustav I, kraljem Švedske.
1848. godine – Rođen je francuski postimpresionistički slikar Pol Gogen.
1861. godine – U američkom gradu Nju Orleansu izvedena je prva predstava striptiza.
1862. godine – SAD i Velika Britanija su potpisale sporazum o suzbijanju trgovine robljem.
1896. godine – Rođen je mađarski državnik Imre Nađ, premijer od 1953. do oktobra 1956. godine.
1921. godine – Otvoren je prvi parlament Severne Irske.
1929. godine – Ponovo je uspostavljena Papska država (Vatikan) u Rimu. Crkvena država prestala je da postoji 1870. godine kada je sa gradom Rimom inkorporirana u ujedinjenu Italiju.
1935. godine – Umro je srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta.
1935. godine – Umro je ruski biolog Ivan Vladimirovicc Mičurin, koji je metodom aklimatizacije uzgajio nove otporne vrste južnih biljaka (trešnja, kajsija, vinova loza) i na taj način proširio njihov areal prema severu.
1942. godine – Okončana je četvorodnevna bitka za pacifička ostrva Midvej, u kojoj su Amerikanci naneli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svetskom ratu. Počeo je nemački napad na Sevastopolj.
1948. godine – Predsednik Čehoslovačke Eduard Beneš podneo je ostavku, ne želeći da potpiše novi ustav prema kojem su komunisti preuzeli vlast u zemlji.
1971. godine – Sovjetski vasionski brod “Sojuz II” spojio se u zemljinoj orbiti sa svemirskom stanicom “Saljut”.
1973. godine – Kancelar Zapadne Nemačke Vili Brant doputovao je u Izrael, u prvu posetu jednog zapadnonemačkog lidera ovoj zemlji.
1974. godine – U Ivanjici je puštena u rad prva zemaljska satelitska stanica u Jugoslaviji za međukontinentalne telefonske linije i TV programe.
1980. godine – Umro je Henri Miler, jedan od najpoznatijih američkih pisaca. Najpoznatija dela “Rakova obratnica” (1934) i “Jarčeva obratnica” (1939), dugo su zabranjivane u SAD, objavio je u Parizu, gde je radio kao novinar.
1981. godine – Izraelski avioni su razorili irački nuklearni reaktor “Osirak” blizu Bagdada.
1988. godine – U Bangladešu je islam proglašen državnom religijom, a jake policijske snage stavljene su u stanje pripravnosti da bi sprečile proteste protivnika ove odluke.
1990. godine – Predstavnički dom američkog Kongresa izglasao je zabranu prodaje kompjutera i telekomunikacione opreme SSSR-u dok Moskva ne otpočne pregovore o nezavisnosti Litvanije.
1992. godine – Sedam dana nakon poslednjeg dogovora o prekidu vatre, borbe na bosansko-hercegovačkom ratištu su nastavljene. U Sarajevu su artiljerijski dueli trajali po dvadest sati.
1993. godine – U saobraćajnoj nesreći u Nemačkoj poginuo je jedan od vrhunskih svetskih košarkaša Dražen Petrović (28), koji je bio i jedan od najboljih hrvatskih košarkaša svih vremena i državni reprezentativac bivše Jugoslavije.
1998. godine – Jake policijske snage Republike Srbije rasturile su u Prištini proteste kosovskih Albanaca koji su 57. dan uzastopno protestovali protiv srpskih vlasti pod motom “Kosovo – najveći zatvor na svetu”.
1999. godine – U Indoneziji su održani demokratski parlamentarni izbori, prvi put nakon 40 godina.
2000. godine – U Kolombu, glavnom gradu Šri Lanke poginule su 22 osobe, među kojima i jedan ministar, a oko 600 je ranjeno kada je bombaš-samoubica aktivirao eksploziv na proslavi Dana ratnih heroja u tom gradu.
2005. godine – Umrla je En Benkroft dobitnica Oskara i Tonija, čiju su karijeru obeležile uloge učiteljice Helen Keler u filmu “Čudotvorka” i zavodljive gospođe Robinson u “Diplomcu” filmskoj ikoni iz 1967. godine.
2006. godine – Američki bombarderi ubili su Abu Musaba al-Zarkavija lidera iračkog ogranka al-Kaide.
2008. godine – Umro je Dino Rizi jedan od najvećih italijanskih reditelja, u čijim su filmovima igrali poznati italijanski glumci, među kojima su Sofija Loren, Vitorio Gasman, Alberto Sordi.
2014. godine – Umro je istaknuti slovenački i jugoslovenski novinar Jurij Gustinčić, koji je dugo pisao za beogradski dnevnik “Politika” i bio njen višegodišnji dopisnik iz Londona i Njujorka. Pisao je i za Borbu, Vreme, Slobodnu Dalmaciju, Mladinu, a kao vrstan spoljnopolitički komentator radio je i za Televizije Beograd i Ljubljana.