514. godine – Turski sultan Selim I ušao je u Tabriz u Persiji.
1568. godine – Rođen je italijanski filozof, dominikanac Tomazo Kampanela, zastupnik utopijske filozofije.
1800. godine – Britanci pod komandom admirala Nelsona preuzeli su od Francuza Maltu. Pariskim mirom 1814. Britanija je i zvanično dobila Maltu koja je postala važna britanska baza na putu prema Indiji.
1857. godine – Umro je francuski filozof i matematičar Ogist Kont, jedan od osnivača filozofije pozitivizma i sociologije (“Kurs pozitivne filozofije”, “Sistem pozitivne politike”).
1864. godine – Flote Velike Britanije, Francuske i Holandije napale su Japance u tesnacu Šimonoseki, za odmazdu zbog odluke Japana da zatvori svoje luke i istera strance.
1888. godine – Rođen je indijski filozof i državnik Sarvepali Radakrišnan, predsednik Indije od 1962. do 1967, profesor filozofije na indijskim univerzitetima i na Oksfordu.
1899. godine – Umro je srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa desnog krila Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata 19. veka.
1905. godine – Mirom u Portsmutu (Nju Hempšir), uz posredovanje američkog predsednika Teodora Ruzvelta završen je Rusko-japanski rat. Rusija je predala Japanu Port Artur i priznala japanske interese u Koreji.
1939. godine – SAD su proglasile neutralnost u Drugom svetskom ratu, ali su kasnije zakonima “Cash and Carry” (Plati pa nosi) i “Leand-Lesa Act”, (Zakon o zajmu i najmu) pomagali oružjem savezničke snage. Amerikaci su ušli u rat 7. decembra 1941. kada su japanske trupe napale američku pomorsku bazu Perl Harbur.
1960. godine – Predsednik Konga (Zair) Žozef Kasavubu smenio je vođu nacionalnooslobodilačkog pokreta i prvog kongoanskog premijera Patrisa Lumumbu.
1972. godine – Pripadnici palestinske terorističke organizacije “Crni septembar” kidnapovali su, a potom ubili 11 izraelskih sportista, učesnika Olimpijskih igara u Minhenu. U 24-časovnoj pucnjavi na aerodromu, poginula su i četvorica terorista i jedan zapadnonemački policajac.
1977. godine – Zapadnonemački teroristi su oteli predsednika Federacije zapadnonemačke industrije Hansa Martina Šlejera, čije je telo pronađeno 19. oktobra 1977. u Francuskoj.
1990. godine – Premijeri Severne i Južne Koreje susreli su se u Seulu, na prvim zvaničnim razgovorima na visokom nivou između dveju zemalja podeljenih posle Korejskog rata 1953.
1995. godine – Francuska je izvela prvu u seriji atomskih proba na pacifičkom ostrvu Mururoa, što je izazvalo osudu širom sveta i masovne proteste, posebno u Australiji i na Tahitiju.
1997. godine – U Kalkuti je umrla Majka Tereza, misionarka koja je život posvetila siromašnim i bolesnim. Za svoj humanitani rad dobila je 1979. godine Nobelovu nagradu za mir. Albanka rođena u Skoplju, stupila je 1928. godine u družbu Majke Božije od Loreta u Irskoj, a potom je u Kalkuti 1950. godine osnovala novu družbu Sestre misionarke ljubavi.
2001. godine – Državni tužilac Perua podigao je optužnicu protiv bivšeg predsednika Alberta Fudžimorija zbog umesanosti u dva masakra koje su izvršili paramilitarni odredi ranih devedesetih.
2003. godine – Sjedinjene Američke Države su zamrznule finansijska sredstva desetorici članova azijske terorističke grupe Džema Islamija, koja se dovodi u vezu sa mrežom iste orijentacije Osame bin Ladena Al Kaida.
2005. godine – U padu aviona Boing 737-200 indonežanske aviokompanije Mandela na naseljeno područje na severu ostrva Sumatra poginulo je 149 osoba. Pad aviona preživelo je 15 putnika.
2014. godine – U Minsku je, uz posredovanje OEBS-a, potpisan Protokol o prekidu vatre na istoku Ukrajine, koji, pored ostalog, predviđa “specijalni status” za regione koje kontrolišu separatisti i izbore u oblastima Donjecka i Luganska, uporištima proruskih pobunjenika.