Zanimljivosti

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN 4. OKTOBRA

1209. godine – Nemački kralj Oto IV krunisan je za rimsko-nemačkog cara.

1582. godine – Četvrti oktobar označen je kao poslednji dan Julijanskog kalendara u Papskoj državi, Španiji i Portugalu.

1669. godine – Umro je holandski slikar Harmens fan Rajn Rembrant, jedan od najvećih majstora u istoriji slikarstva.

1830. godine – Belgija je postala nezavisna država, izdvojivši se iz Ujedinjenog Kraljevstva Holandije koje je osnovano na Bečkom kongresu 1815. godine.

1853. godine – Turska je, uz podršku Velike Britanije i Francuske, objavila rat Rusiji, nakon što je Rusija odbila da se povuče iz podunavskih kneževina Vlaške i Moldavije koje je okupirala da bi, kako je obrazložila, zaštitila pravoslavne podanike na teritoriji Otomanskog carstva.

1865. godine – Pruski kancelar Oto fon Bizmark i francuski car Napoleon III postigli su u Bijaricu sporazum da Pruska preuzme vrhovno vođstvo u Nemačkoj.

1918. godine – Boris III postao je car Bugarske, nakon što je njegov otac Ferdinand I abdicirao. Godine 1923. zaveo je diktaturu u zemlji, a u Drugom svetskom ratu bio je saveznik nacističke Nemačke.

1944. godine – Raspušten je koncentracioni logor na Banjici u Beogradu, koji su nemačke okupacione vlasti osnovale u junu 1941. Prema nepotpunim podacima, kroz taj logor prošlo je oko 100.000 zatvorenika, od kojih je oko 80.000 ubijeno

1944. godine – Nakon dvonedeljnih burnih događaja sa velikim brojem prevrata, Trebinje je 4. oktobra 1944. zauzela 29. hercegovačka divizija NOVJ ojačana delovima Druge dalmatinske brigade, uništivši pritom gotovo ceo bataljon 369. legionarske divizije i pridružene nemačke i domobranske jedinice. Time su poremećeni planovi Grupe armija F u kojima je Trebinje igralo važnu ulogu.

1957. godine – SSSR je lansirao u orbitu oko Zemlje prvi veštački satelit, “Sputnjik 1”, nakon čega je počelo sovjetsko-američko nadmetanje u osvajanju svemira.

1965. godine – Papa Pavle VI postao je prvi papa koji je posetio SAD i koji se obratio narodima sveta sa govornice UN u Njujorku, pozivajući ih na uspostavljanje trajnog i pravednog mira u svetu.

1966. godine – Britanska afrička kolonija Basutolend stekla je nezavisnost pod nazivom Lesoto.

1970. godine – Od prekomerne doze droge umrla je američka pevačica Dženis Džoplin, najpoznatija bela pevačica bluza.

1974. godine – Amerikanac Dejvid Kunst postao je prvi čovek koji je obišao svet pešice. Na putovanje dugo 23.250 kilometara on je krenuo 20. juna 1970. godine.

1977. godine – UN su proklamovale Opštu deklaraciju o zaštiti životinja, a 4. oktobar proglašen je Svetskim danom zaštite životinja.

1992. godine – Vlada Mozambika i pobunjenici potpisali su mirovni sporazum, čime je okončan 16-godišnji građanski rat u toj afričkoj zemlji.

 

1999. godine – Komandant ustaškog logora u Jasenovcu u Drugom svetskom ratu Dinko Šakić osuđen je u Zagrebu na 20 godina zatvora. U tom, najvećem koncentracionom logoru u Jugoslaviji, ubijeno je nekoliko stotina hiljada ljudi, uglavnom Srba, Jevreja i Roma, kao i hrvatskih antifašista.

2000. godine – Ustavni sud SR Jugoslavije poništio je predsedničke izbore održane 24. septembra na kojima je kandidat opozicije Vojislav Koštunica pobedio kandidata levice i dotadašnjeg predsednika Slobodana Miloševića. Na poziv Demokratske opozicije Srbije (DOS) da se 5. oktobra okupe u protestu isped Savezne skupštine, građani iz cele Srbije krenuli su prema Beogradu probijajući policijske blokade na putevima.

2004. godine – Umrla je američka glumica Dženet Li, poznata po ulozi u Hičkokovom filmu “Psiho”.

2005. godine – Turska je započela pregovore sa Evropskom unijom, 42 godine nakon što je podnela zahtev za članstvo u toj organizaciji.

2010. godine – Britanac dr Robert Edvards dobio je Nobelovu nagradu za medicinu za doprinos u lečenju neplodnosti veštačkom oplodnjom.

2013. godine – Umro je general Vo Ngujen Đap, heroj vijetnamskog rata protiv Francuske i SAD, jedan od najvećih vojnih stratega u istoriji, zaslužan za poraz francuskih kolonijalnih snaga u bici kod Dijen Bijen Fua 1954. a osvajanje Sajgona pod njegovom komandom 1975. godine bilo je presudno za kraj vijetnamskog rata.