439. godine – Vandali, predvođeni kraljem Genserikom, osvojili su Kartaginu koja je postala glavni grad vandalske države u Africi.
1321. godine – Umro je srpski kralj Stefan Milutin Nemanjić.
1507. godine – Rođen je španski vojskovođa Fernando Alvares de Toledo, vojvoda od Albe.
1814. godine – Prvi parni ratni brod “Fulton” koji je konstruisao Robert Fulton, porinut je u njujorškoj luci.
1881. godine – U Japanu je osnovana prva nacionalna politička stranka (Jiyuto).
1888. godine – U Carigradu je potpisana Konvencija o Sueckom kanalu, prema kojoj “kanal treba da bude slobodan i otvoren, za vreme rata i u vreme mira, za sve trgovačke i ratne brodove bez razlike na zastavu”.
1889. godine – Umro je ruski pisac, književni kritičar i revolucionar Nikolaj Gavrilovič Černiševski.
1897. godine – Rođen je nemački nacistički političar Jozef Gebels, ministar prosvete i propagande nacističke Nemačke (1933-45), jedan od inspiratora antisemitskog terora.
1911. godine – Umro je Džozef Pulicer, američki novinski magnat, jedan od začetnika “žute štampe”, iz čije se fondacije svake godine dodeljuje “Pulicerova nagrada” za novinarstvo, karikaturu, američku istoriju, poeziju, dramu, roman i muziku.
1918. godine – Hrvatski sabor je posle raspada Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu proglasio raskid državno-pravnog odnosa sa Habsburškom monarhijom i proglasio pristupanje Hrvatske Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.
1923. godine – Turska je proglašena republikom, a general Mustafa Kemal (od 1930. Kemal Ataturk) postao je prvi predsednik.
1929. godine – Krah Njujorške berze, poznat kao “crni utorak”, označio je početak velike krize koja je uzdrmala temelje američke privrede, a kasnije se proširila na ceo svet. Industrijska proizvodnja je pala u razvijenim zemljama na nivo s početka veka, a bez posla je ostalo 26 miliona ljudi.
1950. godine – Umro je švedski kralj Gustav V koji je tokom vladavine od 1907. godine osigurao neutralni status Švedske u oba svetska rata.
1956. godine – Dva dana uoči francusko-britanskog napada na Egipat, izraelska vojska napala je poluostrvo Sinaj.
1964. godine – Ujedinjena Republika Tanganjika, Zanzibar i Pemba promenila je naziv u Tanzanija.
1996. godine – U Beču je održana aukcija oko 8.000 slika, skulptura i ostalih umetničkih dela koja su od austrijskih Jevreja u Drugom svetskom ratu oteli austrijski i nemački nacisti. Prihod je dodeljen ljudima koji su preživeli holokaust.
1998. godine – Veteran američke astronautike Džon Glen je u 77. godini spejs šatlom “Diskaveri” ponovo poleteo u kosmos, 36 godina posle svoje prve kosmičke misije.
1999. godine – Iranski predsednik Muhamed Katami završio je posetu Parizu, prvu od 1979. godine, tokom koje je apelovao na globalnu toleranciju i bolje povezivanje sa Zapadom.
2000. godine – Više od 30.000 ljudi demonstriralo je protiv neonacista u nemačkom gradu Dizeldorfu.
2001. godine – Japan je usvojio kontroverzni zakon koji dozvoljava japanskim oružanim snagama, prvi put posle Drugog svetskog rata, da budu angažovane u inostranstvu kao podrška američkim napadima u Avganistanu.
2003. godine – Umro je italijanski tenor Franko Koreli, jedan od najpopularnijih operskih pevača 20. veka, koji je nastupao u vodećim svetskim kućama, od milanske Skale do Metropoliten opere u Njujorku.
2004. godine – Lideri Evropske unije potpisali su u Rimu evropski ustav, a 25 zemalja članica EU imale su rok od dve godine za njegovu ratifikaciju.
2004. godine – Arapska televizija Al Džazira emitovala je video snimak u kojem je vođa Al Kaide Osama Bin Laden, prvi put javno priznao da stoji iza terorističkih napada u SAD, 11. septembra 2001. godine.
2006. godine – U avionskoj nesreći brazilskog aviona koji je nestao iznad prašuma Amazonije poginulo je 155 putnika i članova posade.
2013. godine – Umro je ugledni advokat i borac za ljudska prava Srđa Popović.