BiH

BiH u regionu prva po smrtnosti: “Utvrdićemo ko je zaista preminuo od korone”

U Bosni i Hercegovini je potrebno revidirati smrtne slučajeve ili odrediti višak smrtnosti da bi se pouzdano utvrdilo da li su svi smrtni slučajevi koji su evidentirani kao posljedica kovida-19 zaista prouzrokovani virusom korona.

Mišljenja su ovo medicinske struke na očigledan problem velike smrtnosti uzrokovane kovidom-19 u BiH, jer prema statistici, BiH ima najveći broj smrtnih ishoda od virusa korona u poređenju sa zemljama regiona.

Tako se, prema podacima na stranici “Our world in data”, navodi da BiH do sada ima više od 240.000 prijavljenih slučajeva zaraze i više od 11.000 smrtnih slučajeva, dok je u Srbiji do sada virusom korona zaraženo više od milion ljudi, a zabilježeno je nešto više od 9.000 preminulih od kovida-19. Takođe, u Hrvatskoj, gdje je evidentirano nešto više od 400.000 slučajeva zaraze, zabilježeno je oko 8.900 smrtnih slučajeva, a u Sloveniji, u kojoj je do sada bilo oko 300.000 zaraženih, od posljedica kovida-19 preminulo je više od 4.500 osoba.

Kako su stručnjaci pojasnili za “Nezavisne novine”, moguće je da je tokom evidentiranja razloga smrtnih ishoda u vrijeme pandemije dolazilo do grešaka, jer su i osobe koje su umrle od drugih oboljenja, a pritom su bile pozitivne na virus korona, evidentirane kao da su preminule od posljedica kovida-19.

Jela Aćimović, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS, rekla je da na smrtnost utiču brojni faktori, kao što je starost stanovništva, jer, kako je navela, što je stanovništvo starije, to će i broj preminulih biti veći.

“Znamo da su starije osobe najosjetljivije i najviše umiru od kovida-19. Takođe, ako imate veći procenat hroničnih bolesnika u populaciji, imaćete i veći broj smrtnih slučajeva”, navela je Aćimovićeva za “Nezavisne novine”, dodajući da je problem i ako se epidemija nekontrolisano širi, jer što je veći broj zaraženih, biće i veći broj težih slučajeva, pa i slučajeva sa smrtnim ishodima. Istakla je da broj preminulih zavisi i od načina kako se prijavljuju smrtni slučajevi, odnosno od toga kako neko prepoznaje da li je neko umro od kovida ili ne.

“I tu može da bude grešaka, dosta zemalja je revidiralo svu dokumentaciju o smrtnim slučajevima, da vide da li su dobro zaključili da li je neko stvarno umro od kovida ili je umro s kovidom”, pojasnila je Aćimovićeva.

Istakla je da će ova dokumentacija morati da bude revidirana i u Srpskoj, jer, kako je navela, prema informacijama kojima raspolažu, mnogi slučajevi su prijavljeni kao smrt od kovida-19, a prema pravim definicijama ne bi trebalo.

“Do sada nismo imali vremena da se tome posvetimo, ali ćemo to takođe morati uraditi”, kazala je Aćimovićeva za “Nezavisne novine”, dodajući da ona ipak smatra da je najveći razlog većoj smrtnosti nekontrolisano širenje virusa korona.

“Što je veći broj pacijenata u bolnicama, to će zdravstveni radnici imati manje vremena da se njima posvete”, zaključila je Aćimovićeva.

Da se evidencija preminulih od kovida-19 u BiH vodi manjkavo, za “Nezavisne novine” je potvrdio i Ednan Drljević, infektolog iz Opšte bolnice “Abdulah Nakaš” Sarajevo, koji navodi da u službama koje prijavljuju smrtne slučajeva najmanje ima epidemiologa i infektologa.

“To vodi ko kako stigne, te je prijavljivanje iz domova zdravlja i bolnica katastrofalno”, rekao je Drljević.

Dodao je da osobe koje preminu dok su pozitivne od kovida u BiH su prijavljene kao da je kovid-19 uzrok smrti, a to nije uvijek slučaj.

“Treba napraviti poređenje koliko je ljudi umrlo u posljednjih pet godina s podacima koliko je ljudi umrlo u godinama kovida, te ta razlika predstavlja višak smrtnosti”, naveo je Drljević, dodajući da je, nažalost, od pojave pandemije virusa korona dosta ljudi u BiH umrlo, jer nisu mogli doći do ljekara, a hronični su bolesnici.

 

BN/Nezavisne