Nekategorizovano

Biće dodatnih sankcija političarima povezanim sa koruptivnim radnjama

Američki predsjednik Džozef Bajden proširio je uredbu o blokadi imovine i zabrani ulaska u Sjedinjene Američke Države osobama koje doprinose destabilizaciji situacije na Zapadnom Balkanu.

Odluka predviđa dodatne sankcije pojedincima koji su već na američkoj crnoj listi.

“Uredba je zapravo ista koja je i ranije postojala, s tim što su ovdje sada dodatno naglašeni kriterijumi koji se odnose na umiješanost u korupciju, kao i mogućnost sankcionisanja lica koja pomažu u organizovanom kriminalu i korupciji”, pojašnjava Korajlić u emisiji BHT1.

Ona smatra da bi američka “crna lista”, na kojoj se nalaze bh. političari povezani sa koruptivnim radnjama, uskoro mogla biti i proširena.

“Mi smo već imali nekoliko slučajeva zvaničnika u Bosni i Hercegovini koji su sankcionisani od strane Stejt Departmenta, a upravo zbog umiješanosti u korupciju. To su Nikola Špirić i Amir Zukić, međutim sada sa ovim dopunjenim kriterijumima pretpostavljamo da bi to značilo da će se uskoro i sama lista proširiti i da će se zauzeti mnogo striktniji stav prema zvaničnicima u BiH po tom pitanju”, ističe Korajlić.

Izvršna direktorica “Transparency International BiH” postavlja pitanje koliko ove sankcije imaju efekta na zvaničnike u Bosni i Hercegovini.

“S obzirom na to da smo vidjeli da prethodno izrečene sankcije nisu nešto pretjerano imale uticaj na zvaničnike u BiH. Gospodin Špirić je praktično doživio oživljavanje svoje političke karijere i pozicije u stranci, dok su za gospodina Zukića sankcije izrečene kada se već vodio postupak protiv njega i kada je već zapravo izgubio političku moć i pozicije unutar stranke i u institucijama”, podsjeća Korajlić.

Sjedinjene Američke Države imaju mogućnost da blokiraju imovinu, međutim, kako je rekla, to za naše političare apsolutno ništa ne znači jer oni nisu sklonili svoju imovinu u SAD, već u neke druge države koje su “malo više prijateljske prema onima koji su umiješani u korupciju i organizovani kriminal”.

“Zbog toga nisu nekako ni smatrali previše tragičnim činjenicu da su se našli na ovakvim listama i da su prema njima izrečene sankcije”, zaključuje Korajlić.

Ona je ocijenila da SAD-a i Evropska unija problem korupcije među političarima tretiraju na potpuno različit način.

“Evropska unija ima malo drugačiji način funkcionisanja i donošenja odluka. Za ovakve mehanizme vi biste morali postići konsenzus unutar EU koja je i sama sa sobom u problemima i ne zna šta da radi sa zvaničnicima iz država članica EU koji se na sličan način ponašaju, tako da je pozicija EU i SAD-a malo drugačija po tom pitanju”, tvrdi Korajlić.

Evropska unija, s druge strane, trebalo bi da zauzme odlučniji stav prema bh. zvaničnicima koji koče procese napretka BiH ka EU, mišljenja je Korajlić.

“Vi sada imate vrlo blagi pristup zvaničnika EU koji odgovornost traže na nekom generalnom nivou. Eventualno će grupno kriviti političare s kojima istovremeno pregovaraju i sjede, ali do sada nismo vidjeli pristup da se direktna individualna odgovornost traži za one koji su blokirali i onemogućili usvajanje ključnih reformi”, smatra Korajlić i dodaje:

“Ja moram podsjetiti da prvo mi ne ispunjavamo svoje obaveze kao država, jer bismo mi trebali da se bavimo procesuiranjem onih koji su odgovorni za korupciju, a ne da čekamo druge države da imenuju te ljude i da ih na neki svoj način sankcionišu”, rekla je, između ostalog, Ivana Korajlić.

 

BN