subota februar 25, 2017
HERCEGOVINA
15
jan 2017
BELGIJANAC NA KUTIJI CIGARETA VIDIO SLIKU MRTVOG OCA

Napisao Administrator   

Belgijanac Serž Nize optužio je Evropsku komisiju da je bez dozvole iskoristila fotografiju njegovog mrtvog oca u kampanji protiv pušenja.

Prvi put je očevu fotografiju na kutijama cigareta vidio prije šest mjeseci, kada mu je majka skrenula pažnju da je ugledala lice svog mrtvog muža na kutiji u jednoj prodavnici.

Nize je odmah krenuo da istražuje o čemu je riječ i sada tvrdi da je to fotografija njegovog oca Džozefa, koji je umro prije šest godina.

Kako prenosi belgijski "Kapital", Nize tvrdi da niko iz porodice nije autor fotografije muškarca koji leži u bolnici priključen na aparate za disanje, kao i da porodicu niko nije pitao za dopuštenje da se fotografija koristi.

Evropska komisija već je primila nekoliko desetina pritužbi ljudi koji su tvrdili da su se na kutijama cigareta našle njihove fotografije ili fotografije njihovih bližnjih.


 
05
jan 2017
Nepoznate činjenice o kultnom filmu Kad jaganjci utihnu

Napisao Administrator   

Obzirom da se uskoro navršava 25 godina od premijere kultnog trilera Kad jaganjci utihnu, filma koji se s pravom našao na mnogim listama najboljih filmova svih vremena, donosimo Vam deset interesantnih činjenica vezanih za ovo ostvarenje.

Američki triler Kad jaganjci utihnu iz 1991. godine u režiji Džonatana Demija, jedan je od najuspješnijih i najznačajnijih filmova svih vremena. Snimljen je po istoimenom romanu Tomasa Harisa, a u njemu su glavne uloge imali Džodi Foster i Entoni Hopkins. Njegova zarada je već u prvoj nedelji prikazivanja premašila budžet koji je utrošen za snimanje,no da ne dužimo, slijedi 10 zanimljivih činjenica.

1. Film Kad jaganjci utihnu je treći koji je osvojio pet najprestižnijih Oskara, nakon filmova Dogodilo se jedne noći i Let iznad kukavičjeg gnijezda, uključujući onaj za najbolji film kao jedini horor film koji je osvojio glavnu nagradu.

2. Glumica Mišel Fajfer odbila je ulogu agenta Ef-Bi-Aja Klaris Sterling nakon što je pročitala scenario, uz obrazloženje da ima previše gnusnih scena. Sa druge strane, za Džodi Foster to nije predstavljalo problem.

3. Uloga Hanibala Lektora trebalo je da pripadne Džinu Hekmanu. Kasnije, producenti su razmatrali da to bude Džon Litgou.

4. Lik agenta Dejne Skali iz čuvene serije ''Dosije iks'' zasnovan je na Klaris Sterling.

5. Veći dio filma snimljen je u Pitsburgu jer taj grad ima jako nestalan krajolik i arhitekturu. Tako su prikazani različiti dijelovi zemlje.



6. Uprkos hvaljenoj ulozi, Entoni Hopkins se pojavljuje u filmu tek nešto više od šesnaest minuta.


7. U sceni u kojoj se Klaris upoznaje sa Hanibalom, Džodi Foster je zapravo upoznala i samog Hopkinsa.

8. Lik Džejma Gamba, poznatijeg pod nadimkom Bufalo Bil, inspirisan je trojicom serijskih ubica: Tedom Bandijem, Edom Gejnom i Gerijem Hajdnikom.

9. Lobanja koja se nalazi na leđima moljca na posteru, inspirisana je slikom ''Voluptuous Death''. Nastala je u saradnji između legendarnog Salvadora Dalija i fotografa Filipa Halsmana, na kojoj je sedam nagih žena poređano tako da formiraju oblik lobanje.



10. Odnos između Lektora i Klaris Sterling baziran je na stvarnom odnosu između serijskog ubice Teda Bandija i nekadašnjeg detektiva i profesora kriminalistike Roberta Kepela.


 

 
05
jan 2017
Priča o Alegri Kolman, holivudskoj zvijezdi koja ne postoji

Napisao Administrator   

U novembru 1996. godine prestižni časopis "Esquire" objavio je naslovnicu sa likom mlade djevojke Alegre Kolman koju su tada opisali kao novu zvijezdu koja će uzrdmati Holivud.

Zaboravite Gvinet, ona je nova djevojka iz snova”, pisalo je u spomenutom tekstu. U članku su je povezivali sa glumcem Dejvidom Švimerom, zvijezdom serije “Prijatelji”, a istaknuto je bilo da je i Vudi Alen svoj sljedeći film namjenio upravo njoj pa čak i da postoje i njene golišave fotografije koje su snimili paparaci.

Bila je to priča o djevojci koja je zaintrigirala Holivud, čak toliko da su časopis ubrzo kontaktirali brojni lovci na talente kako bi se upoznali s novom zvijezdom. Međutim ubrzo se ispostavilo da je Alegra zapravo prava misterija i to prvenstveno zbog toga što nije ni postojala.

Naime, nju je izmislila novinarka Marta Šeril za potrebe promocije časopisa, a djevojka koja je pozirala za naslovnicu bila je model Ali Larter. Vremenom se pokazalo da je snimanje za “Esquire” za Ali bila dobra odskočna daska kad je karijera u pitanju, pa je ona odlučila da sreću okuša u Holivudu.

Pojavila se u filmovima kao što su “House on Haunted Hill”, “American Outlaws” i “Legally Blonde”, a najpoznatija je po ulozi u NBC-jevoj seriji “Heroes”.

"Imala sam tada samo 22 godine i bila na početku karijere. Radila sam s fotografom Trojom Hausem kada mi je rekao da “Esquire” kreira lik izmišljene glumice koja će biti komentar na čitav fenomen holivudskih zvijezda. Bilo je to jako zabavno. U tom trenutku sam smatrala kako je zapravo genijalno što je taj tekst samo za nijansu drugačiji od stvarnosti. Svog menadžera upoznala sam upravo preko te naslovnice. Upravo taj potez mi je otvorio mnoga vrata i ne žalim jer sam to učinila”, priča lepa Ali.


 
05
jan 2017
Deset masonskih tajni

Napisao Administrator   

O masonima se vijekovima isprepliću razni mitovi, laži i istine. Jedino što se zna jeste da se ništa ne zna.

Slobodni zidari su jedna od najmisterioznijih i najkontroverznijih vjerskih grupa na svijetu. Masoni postoje vijekovima, a ako se može vjerovati glasinama, njihova organizacija djelovala je u tajnosti još i duže.

Oni svoje tajne obrede prenose s generacije na generaciju u tajnosti i teško je znati šta je još uvijek aktuelno, a koje obrede su modernizovali ili ukinuli.

Kako piše portal Listverse, ovih deset stvari treba obazrivo prihvatiti, jer je i dalje gotovo nemoguće tačno opisati šta se događa na njihovim tajnim sastancima. 

10. Neće istinito da svjedoče jedni protiv drugih

Slobodnim masonima strogo je naređeno da ne smiju istinito da svjedoče protiv nekog drugog masona na suđenju. Priznaju da je to krivokletstvo, ali njima je veći grijeh da ne zaštite svog prijatelja iz masonske lože. 

9. Imaju tajno rukovanje

Većina masona će negirati u javnosti, ali poznato je da imaju tajne načine rukovanja. Navodno postoje i tajne fraze koje će masoni izgovoriti kad su u opasnosti. Legenda kaže da je i osnivač mormonstva Džozef Smit na samrti izgovorio tu tajnu frazu. 

8. Imaju nekoliko tajnih lozinki

Jedna od najgore čuvanih tajni masona je postojanje tajnih šifara. Međutim, čak i takve tajne imaju svoje tajne. Naime, javnost živi u uvjerenju da imaju samo jednu tajnu lozinku, ali činjenica je da ih imaju nekoliko i njihova upotreba zavisi od prilike u kojoj se koristi. Budući da su najtajniju lozinku podjelili sa nekoliko visokih masona pa je svako znao tek jedan dio, našli su se u velikim problemima kada je jedna osoba ubijena. Danas tek rijetki znaju šta se na kraju dogodilo s tom najtajnijom tajnom masona. 

7. Ritualna omča

Rituali pristupanja masonima često sadrže omču za vješanje. Iako sami masoni kažu da su to lijepe ceremonije, nije jasno zašto bi koristili omču. Oni kažu da to predstavlja pupčanu vrpcu koja na najintimniji način povezuje sve pripadnike, ali morate priznati da je to ipak vrlo neobično. 

6. Opsjednuti su suncem

Slobodni zidari vjeruju da istok predstavlja ponovno rođenje. Masonske lože grade se ili na istoku ili na zapadu kako bi mogli da iskoriste sunčevu energiju za svoje potrebe.



5. Ateistima pristup zabranjen

Ateisti ne mogu da postanu članovi masonske lože. Prvi uslov za pristupanje slobodnim zidarima je vjerovanje u neku višu silu. Kažu da nije bitno u koju višu silu neko vjeruje i dopuštaju pojedincima slobodu vjeroispovijesti. S druge strane, tradicionalno marginalizovane grupe kao što su to homoseksualci, nemaju bilo kakvih problema s primanjem u lože. 

4. Pokušavaju da kontrolišu politiku i finansije

Službeni uticaj masona je i dalje kvalitetno zataškan. Pretpostavlja se da ih ima više od pola miliona samo u Engleskoj i da kontrolišu vlasti i banke. Čak se i bolnice i univerziteti često nađu pod kontrolom masona. 

3. Američki novac nosi njihov simbol

Ako ste ikad imali priliku pažljivije da pogledate američke novčanice, mogli ste da viditi simbol svevidećeg oka iznad piramide. To je simbol slobodnih zidara, a latinski moto ispod simbola se često prevodi kao "novi svjetski poredak". Lingvisti pak kažu da je prikladniji prevod: "nova era svjetske istorije" zato što su predvidjeli da će SAD imati takav uticaj na svijet.

2. Anders Brejvik bio je mason

Okorjeli desničar i masovni ubica bio je član lože Svetog Olafa u Oslu. Kolege su ga isključile iz lože, ali u javnosti su se povele i rasprave o njegovom uticaju na ložu i koliko je zapravo bio aktivan u masonima. 

1. Odigrali su ključnu ulogu u istraživanju svemira

Neki kažu da masoni žele da preuzmu svijet, ali barem neki masoni su se okrenuli prema nebesima i prema Mjesecu. Neki astronauti, kao što je to bio Baz Oldrin, nisu se sramili da priznaju da su masoni. Priča se i da je Oldrin nosio masonsku zastavu do Mjeseca i nazad.

 

 
28
dec 2016
ŠTA (NE) ZNAMO O DEDA MRAZU

Napisao Administrator   

Deda Mraz je izmišljeni lik koji djeci donosi poklone za vrijeme zimskih praznika počev od svetog Nikole pa do Božića, svkako, uključujuči i Novu Godinu. U većini zapadnoevropskih zemalja vezuje se za Božić (Father Christmas) a u manjem dijelu za svetog Nikolu (Svjati Nikolaj, Saint Nicolas, Sant Nikolaus, Santa Claus). U istočnoj Evropi uglavnom se vezuje za Novu Godinu i naziva se Deda Mraz (Ded Moroz na ruskom).

Deda Mraz se i kod nas nekada (prije II Svjetskog rata) primarno vezivao za Božić i bio je čuven kao Božić Bata ali je vremenom prihvaćen istočnjački model.

Sveti Nikola ili Deda Mraz

Deda Mraz (ili kako god?) svoje porijeklo vuče iz starih religija slovenskih i germanskih naroda koji su po prihvatanju Hrišćanstva svoja stara vjerovanja kombinovali sa likom hrišćanskog episkopa Nikole.

Opšteprihvaćena predstava Deda Mraza na Zapadu je da je on stariji čovek, duge sijede brade, obučen u crveni kaput koji leti sa saonicama koje vuče devet (izvorno osam) irvasa sa torbom punom poklona za dobru djecu. U domove se obično spušta niz dimnjak otvorenog kamina, obavezno noću kako ga djeca ne bi vidjela, a poklone ostavlja u čarapama, čizmama ili ispod okićene jelke. Deda Mraz živi u svom selu daleko na sjeveru ili čak na Sjevernom polu. Kao njegova domovina često se pominje zemlja Laponija (sjeverni dio Finske). On tamo živi sa svojim patuljcima koji tokom čitave godine vrijedno rade proizvodeći igračke za dobru djecu koje će im Deda Mraz podjeliti u Novogodišnjoj ili pak Božićnoj noći.


Sneguročka i Ded Moroz u Rusiji

Na istoku, u Rusiji, Deda mraz se osim u crvenoj, često pojavljuje i u plavoj odori. Živi negdje na sjeveru ili u Sibiru a njegove sanke ne vuku irvasi nego konji (tzv. Ruska trojka). Interesantno je da „Ruski“ Deda Mraz (Ded Moroz) ima i svoju pratilju, Sneguročku.

Sneguročka je obično lijepa djevojka plave kose sa pletenicama ili lijepa i dobra djevojčica, takođe sa plavim pletenicama, Deda Mrazova unuka.

Deda Mraz nije uvijek dobar

Deda Mraz u Rusiji umije da bude i opasan. Naime, djeca koja nisu bila dobra umjesto poklona dobiće komad uglja. Danas Deda Mraz nije baš tako strog pa će umjesto uglja djeci simbolično dati crne slatkiše (nešto nalik „Negro“ bombonama). Naime, ruski Deda Mraz je izvorno bio zao, starac Mraz koji je donosio zimu, opaki čarobnjak koji je volio da zaleđuje ljude.

Legende kazuju da je otimao djecu i odnosio ih na ramenu u svom velikom džaku. Roditelji otete djece su morali da mu daju poklone kako bi ih otkupili. Ipak, vremenom je sve postalo bolje i drugačije; pod uticajem hrišćanstva, lik Deda Mraza je izmjenjen, za početak je pored kažnjavanja htio i da nagradi poštenje i dobrotu… najzad, postao je sasvim dobar i ljubazan i počeo je da daje poklone deci (čak i kad su nevaljala – „Negro“ bonbone). Pretvoren u novu, pozitivnu ličnost, nalik skandinavskom svetom Nikoli. Ubrzo je široko prihvaćen, a i komercijalizovan kao i njegov zapadni parnjak.

Vještica Befana u Italiji

I Italijanski Deda Mraz ima svoju pratilju, bolje reći preteču. Zove se Befana.

To je stara žena koja u Novogodišnjoj (a ranije u Bogojavljenskoj) noći leti svijetom na svojoj metli, obilazi sve domove i dobroj djeci deli poklone. Befana takođe umije i da kazni djecu koja su bila nevaljala dajući im umjesto poklona komad uglja. Sva je crna i čađava jer se u kuće spušta niz dimnjak… dakle, jasno! Jasno je i da je to ono čime danas plašimo decu – vještica koja je pak, nekad i dobra.


Crni Petar u Holandiji

Holandski i Belgijski Deda Mraz se zove Sveti Nikola i takođe ima svojg pomoćnika Crnog Petra koji se umjesto njega penje po krovovima i spušta se niz dimnjak. Baš otud je odjeven u crno, sav je crn i garav po licu i nosi alate za čišćenje dimnjaka. Donosi sreću kada ga vidite, baš kao i svaki dimnjačar.

Demon Krampus u Alpima

U Alpima Deda Mraz ima svog „predhrišćanskog“ pratioca koji se zove Krampus (pratilac Svetog Nikole). On je demon koji grdi i plaši nevaljalu djecu. U tim oblastima mladići se, tokom prve dvije nedelje decembra (posebno u veče 5. decembra) oblače u kostime Krampusa i plaše djecu zarđalim okovima i zvonima.

Agios Vasilis (Grčki Deda Mraz)

I grci imaju svoju verziju Deda Mraza. On se tamo zove Agios Vasilis (Άγιος Βασίλης) i zapravo nema mnogo veze sa svetim Nikolom i ostalim atributima iz zapadnjačke kulture. Pod uticajem globalizacije sve više liči na klasičnog Deda Mraza. Po legendi, sveti Vasilije je dobar i ljubazan čovjek koji dolazi iz Male Azije i djeci donosi poklone. Takođe, on pomaže siromašnima, bolesnima i sl. Izvorno, fizički, on je sušta suprotnost Deda Mrazu; on je visok i stasit sa gustom crnom bradom i prodornim crnim očima…


Božić Bata ili Srpski Deda Mraz

A srpski Božić Bata? On je nastao negdje u 19. vijeku i karakterističan je samo za Srbe. Na žalost, kao što je već rečeno, srbi su prihvatili Istočnjačko-globalističku verziju Deda Mraza a Božić Bata se „izgubio“ u vremenu. Pominje se u nekim dječijim pjesmicama (npr. “Božić, Božić Bata, nosi kitu zlata…”). Nigdje na internetu nije moguće pronači sliku gdje bi se vidjelo kako je on izgledao. Postoje samo pisani tragovi koji govore da Božić Bata ima tamnu šubaru i kožni gunj (ogrtač), a na ramenu jutani džak, pun raznih poklona: drvenih igračaka, suvih šljiva, oraha, pletenih prsluka, vunenih kapa i rukavica… Božić  Batu bi najčešće glumio domaćin, tj. najstariji u porodici. Adekvatno bi se kostimirao i dolazio spolja, kroz snijeg, truptao i „batao“ (izgubljeni glagol u Srpskom jeziku od kog dolazi njegovo ime) ispred ulaza u kuću stresajući tako snijeg sa nogu, dok su djeca netremice zurila ka vratima iščekujući njegovu pojavu.

Globalni Deda Mraz (Santa Claus) u verziji u kakvom ga danas poznaje cijeli svijet nastao je krajem 19. vijeka kada ga je američki karikaturista Tomas Nast ilustrovao i objavio u jednom njujorškom magazinu. Deda Mraz se pojavljivao u odjeći različitih boja, da bi se crvena konačno ustalila preuzimanjem za maskotu od strane kompanije „Coca-Cola“ koja je nastavila da ga kreira i mijenja za svoje potrebe što mu je donijelo planetarnu slavu i popularnost.


Mikulaš, Babbo Natale, Papa Noel…

Deda mraz po raznim zemljama i krajevima svijeta ima još mnogo imena: Mikulaš (Mađarska), Joulupukki (Finska), Jultomten (Švedska), Babbo Natale (Italija), Weihnachtsmann (Nemačka), Moș Crăciun (Rumunija), Božiček (Slovenija), Djed Božičnjak (Hrvatska), Дядо Коледа (Bugarska), Père Noël (Francuska), Papá Noel (Španija)…


 

Poslednje ažurirano sreda, 28 decembar 2016 17:33
 
<< Početak < Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sledeća > Kraj >>

Strana 2 od 72